Postroll

Preroll

Članak

Miroslav Filipović

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ugledni hrvatski povjesničar, intelektualac i kolumnist Net.hr-a Hrvoje Klasić objavio je ovih dana knjigu 'Crveno na crno' u izdanju Naklade Ljevak. 'Crveno na crno' nastavak je prethodne Klasićeve knjige 'Bijelo na crno', a u obje su ukoričene kolumne koje je objavljivao na našem portalu u protekle tri godine. Nova knjiga sadrži izbor kolumni koje je Klasić objavio na Net.hr-u od 2019. godine naovamo, a u kojima argumentirano raskrinkava u Hrvatskoj sve prisutniji povijesni revizionizam. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Klasićeve kolumne na našem portalu čitaju desetine tisuća ljudi, a sada će ih, ponovno, imati prilike čitati i u obliku knjige.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tim smo povodom kratko razgovarali s Klasićem čija će nova knjiga kolumni službeno biti predstavljena početkom studenoga.</para><hmn:article id="2ba4b8a6-151e-11ec-872c-167d4ea347ce" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Zašto 'Crveno na crno'?<hmn:linebreak/>KLASIĆ: Naslov prve knjige 'Bijelo na crno' bila je aluzija na borbu istine protiv laži, odnosno znanosti protiv revizionizma, što pokriva širok spektar tema iz prošlosti i sadašnjosti: politiku, sport, kulturu... A 'Crveno na crno' je u stvari aluzija na antifašizam naspram fašizma, odnosno nacionalizma. Fokus ovih mojih kolumni više je bio na odnosu antifašizma i fašizma u Hrvatskoj, ali i u svijetu, kako u prošlosti, tako i danas.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Što je sljedeće? Ne valjda 'Crno na crno'?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>KLASIĆ: Nadam se da nećemo doći do toga. Zato u stvari i pišem i zahvaljujem Net.hr-u bez kojeg ovih kolumni ne bi bilo. Nadam se uspjehu i čitanosti druge knjige kakvi su bili i nakon prve. Meni je to garancija da ipak nećemo doći do 'crnog na crno'. Vidjet ćemo što će vrijeme donijeti. Ja sam povjesničar i javno angažirani intelektualac koji se, eto, bori protiv različitih oblika revizionizma, netolerancije i agresije u društvu. Ukazujući na pojave u prošlosti pokušavam dati svoj doprinos da se one ne ponove u budućnosti. U tom smjeru će ići i teme mojih daljnjih kolumni.''</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Čini se da Vam je izbor tema nepresušan...</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>KLASIĆ: Kada mi je glavni urednik vašeg portala Filip Raunić prije tri godine ponudio da pišem kolumnu na tjednoj bazi, neki ljudi, koji su prethodno pisali za neke druge medije, kazali su mi da nema toliko zanimljivih tema da bih njima ''pokrio'' svaki tjedan. Danas moram priznati da u ove tri godine, tijekom kojih je izašlo više od 170 kolumni, niti jednog tjedna nisam imao problema s motivacijom i temama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Na tragu one Churchillove da ovaj prostor proizvodi više povijesti nego što je može podnijeti, kako tumačite to što nam je prošlost tako aktualna?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>KLASIĆ: U vrijeme kada je Churchill to rekao stalno se događalo nešto novo. Mi sada više ne sudjelujemo kao akteri proizvodnje povijesti, nego samo perpetuiramo našu prošlost. No najgore je što ne perpetuiramo dobre stvari ili ih pokušavamo učiniti boljima, nego se uglavnom bavimo onim što bismo trebali izbjeći i čega bismo se trebali sramiti. Ovaj prostor više ne ''proizvodi povijest''. Ispada da smo obnavljači vlastite prošlosti, a ne tvorci vlastite budućnosti. To je vrlo poražavajuće. Lekcije iz prošlosti slabo se uče. Stoga ću i u narednom periodu imati o čemu pisati.</para><hmn:article id="93979a3a-b1c5-11eb-bdba-0242ac13003c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Hrvoje Klasić objavio novu knjigu kolumni 'Crveno na crno' 

Klasić Crveno na crno.jpg

Vijesti

NOVA KNJIGA HRVOJA KLASIĆA

Kolumne Net.hr-a opet u obliku knjige: 'Crveno na crno' je antifašizam naspram fašizma i nacionalizma'

ines breznjak jelusic.png

Ines Brežnjak Jelušić

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Četvrti val koronavirusa uzeo je maha i u Hrvatskoj, a ovih dana imamo najveći broj novih slučajeva od prosinca prošle godine. Prema podacima Nacionalnog stožera civilne zaštite, u srijedu su zabilježena 3162 nova slučaja, dok su danas 3053 nova slučaja. Ministar zdravstava Vili Beroš kaže kako moramo biti oprezni, a spominju se i nove mjere, posebno vezane uz covid potvrde kojima bi se ograničio ulazak necijepljenima na pojedina zatvorena mjesta. "Sve je na stolu", kaže Beroš ne otkrivajući puno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Ništa bolje nije niti u našem susjedstvu, gdje također muku muče s visokim brojkama.</para><heading2>Nakon najgorih brojki - najavili zatvaranje</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posebno zabrinjavajuće stanje posljednjih je dana u Latviji, kojoj je incidencija prema podacima <ulink url="https://www.worldometers.info/coronavirus/weekly-trends/#weekly_table">worldometers.info</ulink> u posljednjih tjedan dana 8105 na milijun stanovnika, što je najgore u Europi. Prema podacima sa stranice <ulink url="https://ourworldindata.org/covid-vaccinations?country=PRT~ESP~NOR~SWE~HRV~SRB~BIH~MKD~LVA~FRA~ALB~AUT~BLR~BEL~BGR~CYP~CZE~DNK~EST~FIN~GRC~ITA~LIE~LTU~LUX~MNE~ROU~SMR~SVK~SVN~TUR~UKR~GBR~VAT">Our World in Data</ulink>, zaključno s 19. listopada 2021., u Latviji je cijepljeno 55,96 posto, odnosno 50,68 posto ljudi cijepljeno je s obje doze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, zemlja je u ponedjeljak najavila novo četverotjedno zatvaranje kako bi pokušali usporiti širenje zaraze koronavirusom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Latvija je broj jedan u svijetu po stopi zaraze", rekao je ministar zdravstva Daniels Pavluts novinarima nakon hitnog sastanka vlade u ponedjeljak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U razdoblju od 21. listopada do 15. studenoga, kada na snagu stupaju nove zabrane, dućani, restorani, škole i sve vrste zabave bit će zatvoreni, a otvorene će ostati samo nužne usluge, dodao je.</para><hmn:image id="de8785a8-31a6-11ec-aed3-f6ab32a44c23" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za situaciju u Latviji državnici krive nisku stopu procijepljenosti, upozoravajući da je zbog toga u opasnosti i njihov zdravstveni sustav, a vlasti su najavile da će se nakon četvreotjednog zatvaranja mjere popustiti samo za one koji su cijepljeni.</para><heading2>Niska procijepljenost u jugoistočnoj Europi </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Niska procijepljenost je rak-rana i na području Balkana, odnosno jugoistočne Europe, a prema podacima o procijepljenosti, Hrvatska se nalazi na donjem dijelu tablice, gdje je procijepljenost s obje doze ispod 45 posto. Ispod nas su Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija te Bosna i Hercegovina, a iznad nas su Slovenija i Mađarska. Daleko iznad nas, s druge strane, je Italija, u kojoj se već neko vrijeme bez covid potvrde ne može praktički nikamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, u Italiji je cijepljeno 76,74 posto ljudi, od toga 70,28 posto s obje doze. Sedmodnevna incidencija na milijun stanovnika u Italiji je 296.</para><hmn:article id="76ebaa5c-2aba-11ec-ac48-56fed9847f00" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tjedna incidencija na milijun stanovnika u Hrvatskoj je 2686. No, kod susjeda je stanje i gore: u Sloveniji je 3614, u Crnoj Gori 4180 dok je u Srbiji 5196, što je šesti najgori rezultat u Europi. O proširenju primjene covid potvrda razmišlja se i na našim prostorima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Premijerka Srbije Ana Brnabić potvrdila je u srijedu da je krizni stožer te zemlje donio odluku da od subote navečer u 22 sata na snagu stupaju covid propusnice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Od subote, 23. listopada, u 22 sata uvode se covid propusnice koje će važiti za sve zatvorene ugostiteljske objekte - barove, kafiće, klubove, restorane", kazala je Brnabić te istaknula da će komunalna policija i sve inspekcije oštro kontrolirati ne samo covid propusnice u zatvorenim ugostiteljskim objektima nego i poštivanje svih postojećih mjera u trgovinama, trgovinskim centrima i drugdje. </para><hmn:article id="e5a67d0c-3198-11ec-8b77-e68b1a67c744" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O covid potvrdama razmišlja se i u Sloveniji, gdje stanje također nije bajno, a čak se priča i o zatvaranju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Premijer Janez Janša upozorio je početkom tjedna da ovako brzo širenje četvrtog vala epidemije vodi u novo zatvaranje društvenih i gospodarskih aktivnosti ako se tempo cijepljenja protiv Covida-19 bitno ne ubrza i ako se svi ne budu pridržavali propisanih protuepidemijskih mjera.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Šira primjena covid potvrda mogla bi uskoro biti i u Hrvatskoj. Podsjećamo, na veliko se već neko vrijeme priča da se razmatra uvođenje covid potvrda i za ulazak u trgovačke centre, čemu se trgovci oštro protive. </para><heading2>Visoka procijepljenost i mala incidencija</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U samom vrhu procijepljenosti u Europi su Portugal, Island i Španjolska. U Portugalu je, primjerice, cijepljeno 88,28 posto stanovništva, od toga 86,38 posto cijepljeno je objema dozama. Sedmnodnevna incidencija na milijun stanovnika u Portugalu je 450, dok primjerice Španjolska ima još i nižu incidenciju - 285.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandinavske zemlje, Norveška, Finska i Švedska, potkraj rujna ukinule su sve epidemiološke mjere, kazavši da je u njihovim zemljama epidemija pod kontrolom. Prema Our World in Data, u Danskoj je cijepljeno 76,85 posto ljudi, od toga 75,65 posto s obje doze. Norveška je samo malo iza njih, sa 76,70 posto cijepljenjih, odnosno 67,86 posto potpuno cijepljenih osoba.</para><hmn:article id="7205b0e8-2d38-11ec-aef6-ae2965a0e5c4" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Finskoj je cijepljeno 75,48 posto ljudi, od toga 67,13 posto s obje doze. Najmanju incidenciju ima Švedska koja od samog početka pandemije zagovara blage, gotovo nikakve mjere, a ona iznosi 307. Norveška ima incidenciju 525, dok Finska ima sedmodnevnu incidenciju 697 na milijun stanovnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zanimljiva situacija je i u Izraelu, koji je s cijepljenjem počeo dosta rano. Naime, tamo je do sada cijepljeno 70,66 posto stanovništva, od toga 64,91 posto s obje doze. Sedmodnevna incidencija u Izraelu je 978.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njemačka, koja je gotovo 19 mjeseci bila pod mjerama, prije nekoliko dana najavila je da bi potkraj studenoga moglo biti ukinuto nacionalno epidemiološko izvanredno stanje, koje je uvedeno na početku pandemije potkraj ožujka prošle godine. U Njemačkoj je cijepljeno 68,33 posto stanovništva, od toga 65,33 posto s obje doze.</para>

Provjerili smo kakvo je stanje s koronavirusom u europskim zemljama 

Vili Beroš

Svijet

OPET NAS ČEKA POZNATI SCENARIJ

Korona opet masovno kola Europom: Četvrti val uzeo je maha, posebno je loše na Balkanu 

Danas.hr/HINA

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Žarko Potočnjak, legendarni kazališni i TV glumac, preminuo je danas u 76. godini života.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Žarko Potočnjak iznenada je u četvrtak ujutro preminuo u Zagrebu u 76. godini, potvrdili su iz Glumačke družine Histrion.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Žarko Potočnjak rođen je 1946. u Pakracu. Gluma ga prati od malih nogu, te je već kao osnovnoškolac nastupao na brojnim školskim predstavama, iako je od srednje škole svima govorio da se želi baviti brodogradnjom, a čak je i upisao studij brodogradnje, ali se na njemu zadržao samo pet mjeseci.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Završio je Akademiju za kazališnu i filmsku umjetnost 1972. godine. Za vrijeme studija imao je prvu profesionalnu ulogu u filmu "Prikupljanje hrabrosti" redatelja Eduarda Galića. Prvi angažman dobio je u Kazalištu Komediji u Zagrebu, gdje je glumio u mjuziklima i rock-operama. Nakon toga, 18 godina bio je glumac u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavelli.</para><heading2>Osnovao Histrione</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na poziv Georgija Para prešao je u zagrebački HNK 1994. godine. Sa Zlatkom Vitezom osnovao je glumačku družinu Rinoceros 1975. godine, a iste godine preimenovana je u Histrione.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Igrao je u oko 150 kazališnih premijera, te snimio 25 igranih filmova, a u njih deset imao je glavnu ulogu. Glumio je u oko 30 televizijskih serija, a "Lažeš Melita", "Inspektor Vinko", "Putovanje u Vučjak", "Nad lipom 35", "Najbolje godine", "Počivali u miru", "Crno-bijeli svijet" samo su neke od njih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za vrijeme Domovinskog rata bio je član 106. osječke brigade, bio je u protuzrakoplovnoj obrani te član umjetničke brigade.</para><heading2>Dobitnik brojnih nagrada</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potočnjak je dobitnik brojnih nagrada za životno djelo, među kojima se ističu Nagrada hrvatskog glumišta, Marul, Zlatni osmijeh, Dubravko Dujšin, Nagrada na susretima hrvatskih kazališta, nagrada Dani komedije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potočnjak je glumio u 'Dugoj mračnoj noći', 'Glembajevima, 'Vukovar se vraća kući', 'Trešeti' i brojnim drugim ostvarenjima. U veljači je odlučio kako napušta glumu, podsjeća <ulink url="https://www.24sata.hr/show/preminuo-je-zarko-potocnjak-791509">24sata</ulink>. Naime, otkrio je tada da ga ljute mlađe generacije glumaca te da će se zato ostaviti profesije koju obožava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ova sadašnja stasala generacija ne može pronaći formu kojom bi se probila do publike, ne zna se probijati kroz katastrofične situacije, vršiti svoje umjetničko poslanje - objavljivati svijetu svoje viđenje teškoća kroz koje prolazi", kazao je tada za 24sata.</para><heading2>Kolege se opraštaju od glumca</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Baš mi je žao. Bili smo u jako dobrim odnosima još od mojih studentskih dana, prihvatio me kao mladog glumca i samo mogu reći lijepe stvari o njemu. On je zaista bio otkačeniji glumac, poseban, specifičan, osebujan, ali sa mnogima nije pronalazio zajednički jezik. Od početka smo dobro surađivali, zezali smo se, volio sam u svemu sudjelovati gdje je bio i on. Ostat će velika sjećanja i uspomene na njega, vjerujem da će nekakva legenda zauvijek živjeti. Znam da je u zadnje vrijeme bio bolestan, ali ipak je ovo preuranjen odlazak. Nadam se da će sad i gore zaigrati sa svojim kolegama, koji su nas također rano napustili", rekao je Filip Juričić za <ulink url="https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/kolege-se-oprastaju-od-potocnjaka-bio-je-poseban-znao-sam-da-je-bolestan-ali-ovo-je-prerano-15111928">Jutarnji</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jako mi je žao. NIsam imao pojma o njegovoj situaciji, duže ga vrijeme nisam vidio i ne znam što se dogodilo. Ali, to je neki prirodan put, sve nas to čeka. Nažalost, puno je glumaca otišlo prerano. Žarko je bio specifičan glumac, naime legenda hrvatskog glumišta, a s njim sam jako puno radio i znam da će nedostajati svima", rekao je Amar Bukvić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Žarko je bio veseo čovjek, jako radišan i profesionalan. Bio je izuzetno ugodan za rad. Jako mi je žao. Tužno je vidjeti kako odlazi moja generacija, odnosno generacija koja je bila na akademiji kad sam ja došla. Bili su skupa Potočnjak, Vera Zima, Ivo Gregurević. Kasnije su skupa i glumili, a sad nikog nema", podijelila je Snježana Tribuson.</para>

Preminuo Žarko Potočnjak, jedan od omiljenih hrvatskih glumaca

žarko potočnjak

Zvijezde

POSLJEDNJE ZBOGOM

Preminuo je legendarni Žarko Potočnjak: 'Profesiju koju obožava' nedavno je napustio jer je bio ljutit na mlađe generacije

Danas.hr

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnjoj sjednici Vlade ministar zdravstva Vili Beroš još je jednom upozorio na visoke broje zarazom koronavirusa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Danas imamo 3053 nova slučaja, to je 28,24 posto. U bolnicama je 939 osoba, na respiratoru je 131 osoba", kazao je Beroš.</para><hmn:article id="8d525908-3235-11ec-8d15-e68b1a67c744" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Najveći porast među mladima</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U proteklih tjedan dana 70,8 posto bolesnika u bolnicama nije bilo cijepljeno niti jednom dozom. Na respirator je stavljeno 100 osoba, a 86 posto nije cijepljeno niti jednom dozom. Najveći porast uočen je među mladima u dobi između 10 i 19 godina. U četvrtom valu porast broja hospitaliziranih blaži je od porasta broja novozaraženih", rekao je Beroš.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Porast broja novozaraženih od 56 posto u odnosu na prošlu srijedu poziv je na dodatan oprez. Također, znanstvenici upozoravaju na mogućnost tvindemije, poklapanja pandemije korone i gripe, moramo biti oprezni."</para><hmn:article id="1290215a-2ccc-11ec-a00c-623f10d0ce85" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Najviše novozaraženih u Zagrebu</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što nije dobro da svi skupa zbunjujemo javnost. Jučer su se pojavile informacije da mjere počinju s nekim datumom. To nije tako. Možda na taj način netko želi napraviti pritisak na Vladu i Stožer, ali zbunjujemo populaciju. Nalazimo se u situaciji ekstremne ugroze", rekao je Beroš, dodavši da su sve opcije na stolu, uključujući i covid-potvrde, ali da će se one uvoditi ovisno o situaciji, koja se detaljno prati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svakodnevno gubimo živote naših sugrađana. Jučer je naš cijenjeni epidemiolog rekao da svakodnevno umire 20 ljudi dnevno zbog nečeg drugog, to bi bila vijest. Uljuljkali smo se", rekao je Beroš nakon Sjednice Vlade.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Zagrebu je danas najviše novozaraženih, 696, slijedi Splitsko-dalmatinska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dvije su dobne kategorije posebno zahvaćene, jedna je od 10 do 19 što nam ukazuje da se virus širi u području obrazovnih ustanova i to naravno struka prati i kada procijeni da je stanje adekvatno onda će se donijeti nove mjere kako bi zaštitili širenje virusa."</para><heading2>O Laucu i Znanstvenom savjetu</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osobno sam upozorio sve koji su sjedili na tom sastanku na važnost te činjenice. Članstvo u Savjetu je dobrovoljno, ali nikome ne možete zabraniti da iznosi svoje stavove. Nakon sastanka savjeta uslijedili su neki komentari, koji nisu nužno netočni, ali oni zbunjuju javnost. To što izlazi van kritiziram i molim sve koji participiraju, a iznose svoja mišljenja na društvenim mrežama, da donose štetu."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovorio je i na pitanje misli li izbaciti Lauca iz Znanstvena savjeta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On sam odgovara za svoje mišljenje. Stav Savjeta iznosi predstavnik Vlade, a to sam bio ja", kaže Beroš.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Lauc ovdje nije jedini problem. Kada bi gospodin Lauc bio jedini takav problem, mi bismo bili na konju. U konačnici, stožer civilne zaštite donosi mjere na osnovi konsenzusa struke."</para><heading2>O reformi zdravstva</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Reforma mora biti rezultat nacionalnog konsenzusa", poručio je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najavio je da je objedinjena javna nabava prvi korak prema kojem se ide u reformi zdravstvenog sustava koji se najavljuje s naglaskom na centralizaciju bolnica kako bi se sanirale.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ravnatelji domova zdravlja procjenjivat će akutnost situacije i hoće li liječnici obiteljske medicine raditi i u hitnoj službi.</para>

Beroš o visokim brojkama: 'Danas imamo 3053 nova slučaja, najveći porast je među mladima. Postoji mogućnost tvindemije!'

'SVE SU OPCIJE NA STOLU'

Beroš ne isključuje mogućnost uvođenja covid-potvrda: 'Nalazimo se u situaciji ekstremne ugroze'

Filip Raunić

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovog je tjedna guverner HNB-a Boris Vujčić prilično uzburkao javnost izjavom kako bi rate kredita s varijabilnom kamatnom stopom mogle rasti i do 20 posto. Kasnije je pojasnio da je ta opcija malo vjerojatna, ali ipak moguća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tim smo povodom razgovarali s ekonomskim analitičarom Andrejem Grubišićem. "Takva mogućnost je vjerojatna, ali unutar šest do 12 mjeseci skromna", kazao je Grubišić gostujući u Net.hr-ovu studiju. "No, kada ste 2007. pitali uprave velikih hrvatskih ili međunarodnih kompanija, svi bi vam dali predviđanja rasta, a ubrzo je nastala jedna od većih kriza. Naša mogućnost predviđanja kriza je manja nego što mislimo da jest."</para><hmn:image id="e2e28ed4-31b2-11ec-988f-82c01520839a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Puno je novca, cijene idu gore</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zašto je uopće moguć rast kamata? "S novcem je kao i s bilo kojim drugim proizvodom. Kao s krumpirima, ako ih ima puno, cijena pada. Ako ih ima malo, a potražnja je velika, cijena ide gore. Tako je i s novcem. Prema statističkim podacima, u posljednjih deset godina imali smo trend tiskanja novca. Javno dostupni podaci kažu da je u eurozoni količina novčane mase porasla s 4,4 bilijuna eura na nepunih 11 bilijuna eura, odnosno 11 tisuća milijardi. Izuzetno je bitno i kolika je količina usluga i dobara koje gospodarstvo producira i konzumira, a koju taj novac onda može kupiti. Podaci za eurozonu kažu da je nominalni BDP ostao više-manje isti. Čak, ako uspoređujete 2011. i 2019., BDP je pao za jedan postotni bod", rekao je Grubišić gostujući u Net.hr-ovu videointervjuu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako u opticaju imate jednu proizvedenu olovku i deset kuna u opticaju, ta olovka neće moći koštati više od 10 kuna. Ali ako imate jednu olovku i natiskanih 30 kuna, vrlo je izgledno da će cijena te olovke biti viša od 10 kuna. I to se zove inflacija".</para><hmn:article id="7b4ec2b2-30b1-11ec-8054-d6baba20282f" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije desetak godina novčana masa u Hrvatskoj bila je nešto veća od šest milijardi eura, a ona je u srpnju 2021. bila oko 23 milijarde eura. A nominalni BDP je u tom periodu rastao za 22 posto." Sada je ključno pitanje je li došao kraj ekspanzivnoj monetarnoj politici, odnosno tiskanju novca ili helikopterskom novcu, kako god ga nazivali?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tržište bi trebalo držati otvorenim i pustiti nove igrače da uđu na njega, kaže Grubišić.</para><heading2>Helikopterski novac</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tiskanje novca dokazano ne daje rezultate i nije zamjena za gospodarsku aktivnost. Jedan nobelovac je lijepo rekao da je inflacija oporezivanje bez legislative. Ako netko sa zarađenih 100 kuna može kupiti manje dobara zbog inflacije, to je kao da vam je netko naplatio porez, a nije vam dao ništa zauzvrat."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sada vidimo posljedice poplave novca na tržištu. Najviše u vrijednosnim papirima i nekretninama. Jednostavno imate višak likvidnosti. Kolokvijalno bi se moglo reći da građani štede u nekretninama. Dobar dio sredstava ide u stanove kao poduzetničke ili polupoduzetničke aktivnosti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hoće li se i kada povećati referentne kamatne stope? Oči svijeta tu su uprte u američku centralnu banku FED i Europsku središnju banku (ECB), a Grubišić kaže kako se već i današnji signali počinju ugrađivati u kreditne odluke. "Vi možete upumpavati helikopterski novac, ali ako nemate proizvodnu aktivnost ništa vam ne znači što je netko donio još dva kofera novca. Veći dio novca nije ušao preko noći, niti će biti povučen preko noći. Benefiti jeftinog novca su dobrim dijelom anulirani porastom glavnica koje morate uzeti da biste kupili proizvod ili uslugu. Drugim riječima, nešto što je koštalo 100, a imali ste kamatu od pet posto, danas košta 120, a imate kamatu od 2,5 posto."</para><hmn:image id="2b636660-31b3-11ec-abe5-82c01520839a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, građani su sami odgovorni za tako bitne odluke poput kredita i oni su ti koji će snositi posljedice, kaže naš sugovornik. "Kada se dogodi neki loš scenarij, građani su ti koji plaćaju. Što to vama znači da je Vlada bila odgovorna ili netko treći tko ne snosi nikakvu materijalnu odgovornost? Ako već mora boljeti, onda je puno pravednije i u skladu sa zdravom pameti, da čovjek sam kontrolira takve odluke poput stambenog kredita."</para><heading2>Zabrana rada nedjeljom</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje, ako je kao katolik protiv rada nedjeljom, što je svojedobno izjavio, kako odgovara na pitanje rada nedjeljom kao ekonomski analitičar, Grubišić je kazao: "Rekao sam da sam kao katolik protiv rada nedjeljom, ali sam i protiv zabrane. Hrvatska je dominantno katolička zemlja, što sugerira da je većina ljudi koji kupuju nedjeljom katolici. Tako je i stvorena potražnja nedjeljom. Jako je opasno da neki političar sankcionira ljude zbog njihovih postupaka i brani nešto."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Grubišić kaže kako su moguće i negativne ekonomske posljedice zabrane rada nedjeljom i masovni gubitak radnih mjesta. No, dodaje, čak i ako do toga ne bi došlo, on ostaje protiv zabrane.</para><heading2>Euro - za i protiv</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ponedjeljak kreće prikupljanje potpisa za referendum o euru. Na pitanje hoće li cijena, primjerice, kave porasti, što se dogodilo u usporedivim državama koje su uvele euro, Grubišić odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Empirijski podaci pokazuju da uvođenje eura nije imalo značajan utjecaj na inflaciju. Razmislite u kategorijama stvari koje imaju značajan udio u potrošnji. Najčešće čujemo primjer kave. Mislite li da će stan koji je sada izražen u eurima i košta 1820 eura po kvadratu nakon uvođenja eura koštati 1900 eura? Pa to će se vidjeti. Isto je i sa cijenama automobila ili drugih kapitalnih dobara. Najveći troškovi vjerojatno nisu imali efekt poskupljenja nakon uvođenja eura. One manje bitne možda jesu, ali ukupan utjecaj na inflaciju bio je minoran."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Grubišić je kazao kako uvođenje eura ima pozitivne strane, ali euro neće riješiti sve probleme niti je zamjena za produktivan rad. Mnoge su stvari puno važnije te se euro nalazi na osmom, devetom ili desetom mjestu krucijalnih reforma koje bismo trebali napraviti, poručio je Grubišić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koje su to važnije stvari za našu ekonomiju, što će euro ipak promijeniti, kako je točno došlo do jeftinog novca u svijetu i zašto i u kojem bi periodu mogle rasti kamate na kredite pogledajte u videu.</para><hmn:youtube src="https://youtu.be/snGmsg4wgHY"/>

Andrej Grubišić o kamatama, kreditima, inflaciji, euru i zabrani rada nedjeljom

0H4A1209.jpg

Video

IMATE KREDIT? IMAMO NEŠTO ZA VAS

Andrej Grubišić objašnjava hoće li i kada rate rasti  i zašto je odjednom sve oko nas postalo tako skupo

djurdjicaklancir.png

Đurđica Klancir

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako netko naručuje čuvanje toga, onda netko to čuva. Bavila sam se poticanjem poduzetništva, zaštitom okoliša, razvojem startup scene, a ne upravljanjem imovinom grada", obrazlagala je Mirka Jozić, bivša dugogodišnja pročelnica za gospodarstvo u Gradskoj upravi pod vodstvom Milana Bandića, pred kamerom RTL-a, zašto je tvrtka Bilić-Erić Security, tvrtka u kojoj je suvlasnik i njezin suprug, Matija Jozić, čuvala po cijele dane prazne gradske stanove i tako ubirala milijune iz gradskog budžeta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je gradonačelnik Tomislav Tomašević objavio na press konferenciji da su otkriveni čudni modeli čuvanja koji su dobrano praznili gradsku blagajnu, a onda se otkrilo da se i USKOK bavi time, iz tvrtke Bilić-Erić su se oglasili priopćenjem, ali pred kamere je stala i Mirka Jozić. Ako se nju pita, nikada nije bilo nikakvog sukoba interesa, jer je ona u trenutku kada je preuzela dužnost pročelnice, prije osam godina, potpisala izjavu o sukobu interesa i nikada osobno nije potpisivala ugovore s tvrtkom svog supruga. Ona je također ustvrdila da je to sve skupa "izmišljena afera", zato da bi Tomašević  "prikrio fijasko koji je doživio s C.I.O.S-om."</para><hmn:video id="8e2fefb2-30fe-11ec-b18d-32c89992e509"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I iz tvrtke Bilić-Erić, a i Mirka Jozić, koja voli naglasiti da nema ništa s tvrtkom, tvrdili su isto, da je tvrtka samo ispunjavala zadatke koje im se zadalo iz Grada, iz Gradskog ureda za imovinu, da je tadašnji pročelnik, Zlatko Makar (inače HDZ-ov kadar u Bandićevu gnijezdu) valjda sam od sebe zaključio da treba bdijeti nad praznim stanovima 24 sata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, pustimo institucijama da rasvijetle nijanse. Valjda će bivši pročelnik Makar znati objasniti je li sam od sebe htio da se čuvaju prazni stanovi ili mu je netko to naložio, a istinu s hodnika gradske uprave i kružoka u kojima je Mirka Jozić u pravilu sjedila tik do Milana Bandića teško da će više itko ikada rekonstruirati.</para><heading2>Kako joj je to što radi Bilić-Erić ostalo - nevidljivo? </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako se nju pita, ona smatra da je potpisani papir o sukobu interesa krunski dokaz, da možda nije niti znala koliko tvrtka u kojoj je njezin suprug suvlasnik zapravo radi s Gradom, što sve i kako čuva. To je bio neki paralelni svemir koji je njoj valjda bio posve nevidljiv.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://net.hr/danas/hrvatska/dobar-posao-u-petrusevcu-zastitarska-tvrtka-zaraduje-milijune-na-poslovima-sa-zagrebom-vodi-ih-suprug-kljucne-bandiceve-operativke-412dad1c-b1c4-11eb-960c-0242ac140017">Net.hr je prvi put pisao o tome</ulink> da tvrtka kojoj je suvlasnik suprug pročelnice radi s Gradom još u srpnju 2019. godine kada su zaštitari tvrtke Bilić-Erić bili angažirani na preseljenju stanovnika koji su živjeli u neljudskim uvjetima u Plinarskom naselju u zgradi u Novom Petruševcu. Pred zgradama u Novom Petruševcu su izbili i neredi, objekt su osiguravali i zaštitari, a pred okupljene nezadovoljnike nije stigao gradonačelnik Bandić osobno, nego Mirka Jozić, kao njegova "desna ruka". Iako danas kaže da se bavila poticanjem poduzetništva i startupima, stala je tada pred prosvjednike kao lavica i branila zahvat preseljenja i tvrdila da je "sve zakonito", mada tadašnji problem nije imao nikakve veze s njezinim resorom. </para><hmn:article id="412dad1c-b1c4-11eb-960c-0242ac140017" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bila je tu kao izaslanica gradonačelnika, a čuvali su je, doslovno, na račun grada, zaštitari tvrtke u kojoj je suvlasnik njezin suprug. Otkrili smo tada da su zaštitari Bilić-Erić Securityja i cijelu tu zgradu u Petruševcu čuvali mjesecima. Net.hr je, dakako, problematizirao tu situaciju, razotkrio da tvrtka ima sklopljene milijunske poslove s gradom, ali, dakako, nikome ništa. Bilo je to vrijeme kada je Milan Bandić bio bitan kotačić za opstanak vladajuće koalicije, nedodirljiv i moćan, a Mirka Jozić jedna od njegovih ključnih operativki.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bila je uključena u sve velike projekte, a posebno je u posljednje dvije godine Bandićeva mandata bila iznimno isturena i u javnim nastupima, a smatralo se i interno, u gradskim službama i u Holdingu - da je značajno rasla njezina moć. Mirka Jozić je, primjerice, bila na čelu povjerenstva koje je trebalo odlučivati tko će graditi čuveni projekt Grad u gradu, znan kao Bandićev Manhattan, putovala je zajedno s Bandićem u Dubai, u posjet gradonačelniku i vlasniku tvrtke Eagle Hills koju je njezino povjerenstvno izabralo za izgradnju projekta. No, projekt je, srećom, zapeo zbog promjene GUP-a i odlučnog protivljenja struke i gradske oporbe.</para><heading2>Obrambeni štit za Bandića</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jozić je često bila u grupi Bandićevih suradnika koji su činili svojevrsni štit kada bi on obilazio grad u zadnjih godinu dana, kada je sve više bio izložen zvižducima, pa i napadima. Ona bi, zajedno s Anom Stojić Deban, predsjednicom uprave Holdinga, bila tu da uskoči ako bi trebalo ipak reći neki podatak, jer Bandić više nije uspijevao normalno komunicirati s medijima, ali bi bila i spremna kao podrška, da se grleno smije kada bi Bandić vrijeđao novinare ili izgovorio nešto što su još samo rijetki smatrali njegovim "šaljivim provalama". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jozić je strastveno branila projekt žičare kada su to već izbjegavali i mnogi bandićevci, a na kritiku da se grad guši u smeću poručila je da je to "Sizifov posao" i da su jedino rješenje - rigorozne kazne na račun građana. Preuzela je na sebe i neugodan posao objave poskupljenja usluge odvoza smeća. Glavninu komunikacije Grada nakon potresa obavila je ona osobno. Obrazlagala je modele zbrinjavanja stradalnika, spretno iznosila podatke, te je tako počela ostavljati dojam da većinu poslovnih operacija grada nosi upravo ona, a da je Bandić sve manje u to uključen.</para><hmn:image id="d3613736-31a2-11ec-9a88-82c01520839a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smatralo se da Mirka Jozić ima svoju mrežu ljudi u svim segmentima gradskih službi, i u gradskim tvrtkama. Konkretno, u Zagrebačkom holdingu, članica Uprave zadužena za financije, Marica Dusper, bila je njezina prijateljica i kuma. Dragana Perića, voditelja podružnice Zagrebačke ceste, inače HDZ-ovca iz Velike Gorice, smatra se također čovjekom Mirke Jozić. Navodno potječe iz istog kraja kao i njezin suprug, Matija Jozić, pa se pretpostavlja da je to bila moguća linija zbližavanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poznato je da je bila bliska i sa Zdravkom Ramljak, dugogodišnjom šeficom podružnice Upravljanje nekretninama u Holdingu, koja je smijenjena onih dana kada su Holding napustili i Nikola Vuković i Ante Samodol. Njezina kći, Petra Diel Zadro, dobila je posao u Centru za gospodarenje otpadom u siječnju 2021. godine, a centar, koji je u vlasništvu Grada,  formacijski potpada u resor koji je vodila Mirka Jozić. Zanimljivo je da je Petra Diel Zadro problematiku zbrinjavanja otpada usavršavala i kao zaposlenica tvrtke CIOS u vlasništvu Petra Pripuza, gdje je radila, doduše kratko vrijeme, na početku svoje karijere (potkraj 2015. i početkom 2016. godine.)  </para><heading2>Sestra direktorica u ZET-u </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ožujku 2019. godine u ZET-u je <ulink url="https://net.hr/danas/hrvatska/zauvijek-obitelj-direktorski-posao-u-zet-u-za-sestru-mocne-bandiceve-revolverasice-nova-lova-i-za-dobro-uhodan-suprugov-biznis-s-gradom-3444bc34-b1c5-11eb-87b5-0242ac140011">zaposlena sestra Mirke Jozić, što je također prvi otkrio Net.hr</ulink>. Gospođa Dragica Lupić se javila na natječaj za radno mjesto "viši projektant 2", zaposlena je na posao "višeg projektanta 3", a u nepunih godinu dana napredovala je do pozicije direktorice sektora. Prije zapošljavanja u ZET-u, tvrtki za javni gradski prijevoz, nije se bavila problematikom gradskog prijevoza, po struci je inženjerka elektrotehnike, a prije zapošljavanja u ZET-u radila je u REGEA-i, Regionalnoj energetskoj agenciji koju su osnovale tri županije (Zagrebačka, Karlovačka, Krapinsko-zagorska) i Grad Zagreb, te je već i tu imala prilike raditi za Grad. Za sve zaposlenike ZET-a od trenutka zapošljavanja ona je bila prije svega "sestra Mirke Jozić", osoba koja simbolizira poveznicu ZET-a, gradske tvrtke koja je u to vrijeme preuzela golemi kredit za žičaru na Sljemenu i cijelo vrijeme grca u gubicima, i Bandićeve gradske uprave.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mirka Jozić nakon Bandićeve smrti nije pokazala nikakav interes za političko aktiviranje, a prema nekim izvorima ona niti nije bila bliska s Jelenom Pavičić Vukičević koja se primila pokušaja spašavanja Bandićeve stranke, ali je javno nastupala bez dlake na jeziku i komentirala moguće kandidate. Pamti se, primjerice, njezina izjava da ne može zamisliti da se itko uopće kandidira za gradonačelnika nakon Bandićeve smrti. "Čudim se kako se netko uopće usuđuje kandidirati za gradonačelnika kada vidim koliko malo znanja ima o funkcioniranju gradske uprave, komunalnih društava. (..) Što bi rekao Ćiro Blažević, utvaram sebi da nešto znam o tome, dugo sam u tom sustavu", rekla je samouvjereno Mirka Jozić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona se ubraja u rijetke visokorangirane bandićevce koji su javno objavili nakon pobjede Možemo da će podnijeti ostavke, odnosno, napustiti gradsku upravu. Govorila je da je Možemo "promašio 'ceo fudbal" kada je zatražio ostavke, ali ona je svejedno odlučila otići.  Za razliku od mnogih (Ivica Lovrić, Milana Vuković Runjić itd.) koji i dalje tavore u gradskoj upravi i ubiru plaće, Mirka Jozić je doista napustila gradsku službu i sredinom srpnja osnovala privatnu tvrtku za poslovno savjetovanje, XP ured. Zanimljivo je da je i njezina prijateljica i kuma, šefica financija iz Zagrebačkog holdinga, Marica Dusper, također dala otkaz nakon dolaska nove vlasti, te je osnovala vlastiti obrt.</para><heading2>Žestoka kritičarka nove vlasti</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, Mirka Jozić, iako je započela novu poslovnu karijeru, nije zašutjela.  Nastupala je u medijima i komentirala poteze nove gradske vlasti povodom "prvih sto dana". U emisiji Hrvatskog radija, U mreži prvog, u rujnu ove godine, naglasila je da nova vlast upiranjem prstom u postupke stare vlasti želi prikriti svoje slabosti. I ona se, poput Tomaševićeve opozicije, prije svega HDZ-a, zalaže za to da se kosturi ostave u ormaru. Da se nova vlast mora dokazati svojim djelima, a ne "čačkati" po djelima bivše vlasti u kojoj je ona bila vrlo značajan faktor.</para><hmn:article id="3444bc34-b1c5-11eb-87b5-0242ac140011" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uvijek je voljela naglašavati da se u njezino vrijeme upravljalo racionalno i odgovorno, u interesu građana, ali u slučaju bizarnog čuvanja stanova tvrtke u suvlasništvu njezina supruga, na temelju čega su izvučeni enormni milijuni iz gradske blagajne, izbjegava odgovoriti je li to bilo racionalno. Zanimljivo je da visokorangirana dužnosnica gradske uprave koja je doslovno golim okom vidjela da stanove čuvaju zaštitari tvrtke u kojoj je njezin suprug suvlasnik, kao što je to bilo u slučaju Petruševca, nikada nije zaključila da bi trebalo malo provjeriti je li to doista u interesu Grada. "Ne pratim poslove svoga supruga", kaže danas Mirka Jozić. No, nije li kao pročelnica za gospodarstvo nazočila nekim kolegijima na kojima je možda pročelnik za gradsku imovinu prezentirao svoje vizije čuvanja gradske imovine? Nije li sve te odluke potpisivao gradonačelnik Bandić? Isti onaj koji je za Mirku Jozić bio - nezamjenjiv.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Konzultantica Jozić, koja je vrlo samouvjereno krenula graditi imidž komentatorice poteza nove vlasti i pozivati da se kosturi stare, njezine, vlasti ostave u ormaru, spotaknula se ipak o jednu koščicu. Kako će sada spojiti gard one koja je sve znala o ključnim gradskim potezima, koja je gradila utjecaj i mrežu kroz gradsku upravu i gradske tvrtke, i koja nije "ništa znala" o poslovima tvrtke koja fakturira milijunske iznose za čuvanje stanova, u kojoj je, slučajno, suvlasnik i njezin suprug?</para>

Tko je Mirka Jozić? Suprug joj je čuvao stanove za Zagreb

<para>Mirka Jozić u ožujku 2021. godine kada je vodila jedan od najvažnijih resora u gradskoj upravi </para>

PXL_040321_32041522.jpg

Danas

MUŽ ČUVAO STANOVE, ONA NIJE ZNALA

Udarna Bandićeva operativka pokrenula vlastiti biznis, docira novoj vlasti, a sad ju je zatekao nezgodan kostur

PXL_040321_32041522.jpg Mirka Jozić u ožujku 2021. godine kada je vodila jedan od najvažnijih resora u gradskoj upravi  

Newsletter